TRAMP UPOZORIO AMERE NA "JAČANJE OPASNE PRETNJE" Održao je govor na planini Rašmor povodom 250. godišnjice postojanja SAD, VOLEO bi da vidi svoj lik u steni!
Dodajte Kurir u vaš Google izborPredsednik SAD, Donald Tramp iskoristio je govor ispred spomenika na planini Rašmoru petak, uoči obeležavanja 250. godišnjice američke nezavisnosti, da oštro napadne socijaliste i upozori na, kako je rekao, "ponovno jačanje komunističke pretnje" u Sjedinjenim Državama.
Govoreći ispred čuvenog spomenika u Crnim brdima Južne Dakote, Tramp se osvrnuo na nedavne unutarstranačke izbore među demokratama, na kojima su kandidati koji se otvoreno izjašnjavaju kao demokratski socijalisti ostvarili značajne pobede.
- Možete biti komunista ili možete biti patriota. Ne možete biti oboje - poručio je Tramp. On je ocenio da je američki identitet ponovo na udaru.
- Sada svedočimo ponovnom jačanju komunističke pretnje u našoj zemlji, uključujući i među novopridošlim doseljenicima koji prihvataju ideje potpuno suprotne našem načinu života - rekao je Tramp.
Poslednjih nedelja kandidati koje podržavaju Demokratski socijalisti Amerike ostvarili su nekoliko značajnih izbornih pobeda, porazivši dvojicu aktuelnih demokratskih kongresmena i osvojivši jedno otvoreno izborno mesto. Time su skrenuli pažnju na levičarski pokret koji se zalaže za veće oporezivanje bogatih, smanjenje finansiranja policije i podršku pravu Palestinaca na samoopredeljenje.
Tokom drugog predsedničkog mandata Tramp nastoji da promeni način na koji se predstavlja američka istorija. Prošle godine potpisao je izvršnu uredbu kojom nalaže uklanjanje, kako je naveo, "neprimerene antiameričke ideologije" sa saveznih spomenika, iz nacionalnih parkova i institucije Smitsonijan.
- Oni koji šire marksističke laži o našem nasleđu, koji našoj deci govore da živimo na otetoj zemlji ili da su naši heroji bili tlačitelji, čine nešto mnogo gore od klevetanja naše prošlosti. Oni napadaju našu budućnost - rekao je Tramp.
Vrhovni sud SAD je još 1980. godine presudio da je zemljište u području Crnih brda nezakonito oduzeto starosedeocima. Iako je Tramp ranije govorio o mogućnosti da se i njegovo lice jednog dana nađe uklesano na planini Rašmor*, tu temu nije pomenuo tokom govora.
Na putu ka Južnoj Dakoti putnicima u predsedničkom avionu Air Force One služeni su kolačići sa ilustracijom aviona koji preleće planinu Rašmor, pri čemu je među likovima na spomeniku bilo i Trampovo lice, objavila je na Instagramu njegova snaja Betina Tramp. Novinari koji su putovali sa predsednikom dobili su kolačiće bez Trampovog lika.
Tokom drugog mandata, Tramp je pokrenuo niz inicijativa kojima nastoji da svoje ime i politički brend poveže sa državnim projektima, infrastrukturom i federalnim institucijama.
Nekadašnja guvernerka Južne Dakote i bivša sekretarka za unutrašnju bezbednost Kristi Noem jednom mu je poklonila repliku Maunt Rašmora visoku oko 1,2 metra, na kojoj je njegovo lice bilo dodato uz četvoricu američkih predsednika.
- Meni to zvuči kao dobra ideja - napisao je Tramp još tokom svog prvog mandata na društvenim mrežama, komentarišući mogućnost da bude uklesan na spomeniku. Povodom njegove posete Maunt Rašmoru organizovan je vatromet, prvi posle višegodišnje pauze.
U govoru je Tramp izjavio da su Sjedinjene Države "najvrelija zemlja na svetu", što je tog dana bilo tačno i u doslovnom smislu, pošto je zemlju pogodio snažan toplotni talas. Zbog ekstremnih temperatura glavni vašingtonski vašar na Nacionalnom trgu bio je zatvoren nekoliko sati, dok je parada planirana za subotu u glavnom gradu otkazana.
Sekretar za unutrašnje poslove Dag Bergam, koji je doputovao sa Trampom u Južnu Dakotu, ranije je govorio o mogućnosti da se Trampovo lice jednog dana nađe na Maunt Rašmoru. Prošle godine je u emisiji Lare Tramp na televiziji "Foks njuz" rekao da na spomeniku ima mesta za predsednika. U nedavnom intervjuu za "Volstrit džornal" nije odbacio tu mogućnost.
- Siguran sam da će mnogi govoriti da treba izgraditi nešto što će odati priznanje predsedniku Trampu, ali mislim da je trenutno njegov fokus na tome da popravi ono što imamo - rekao je Bergam.
Republikanska kongresmenka sa Floride Ana Paulina Luna podnela je u januaru 2025. godine predlog zakona kojim bi se sekretaru za unutrašnje poslove naložilo da Trampovo lice bude uklesano na Maunt Rašmoru, pozivajući se na njegov "transformativni uticaj na Ameriku i istorijski značaj njegovog liderstva".
Međutim, geotehnička istraživanja koja je naručila Nacionalna služba za parkove pokazala su da je granit u tom području osetljive strukture. Stručnjaci koji prate oko 140 mikropukotina na spomeniku upozoravaju da bi novo veliko klesanje moglo izazvati odrone i ozbiljno ugrozi, između ostalog, skulpturu Abrahama Linkolna.
Likove na Maunt Rašmoru odabrao je vajar Gekon Borglum, koji je prvobitno imao mnogo ambicioznije planove za spomenik. Američki Kongres obezbedio je sredstva za njegovu izgradnju, a radovi su zvanično završeni 1941. godine, ubrzo nakon Borglumove smrti.
Na spomeniku su uklesani prvi predsednik SAD Džordž Vašington, treći predsednik Tomas Džeferson, Abraham Linkoln, koji je vodio zemlju tokom Građanskog rata, i Teodor Ruzvelt, izabran kao simbol razvoja Sjedinjenih Država.
Portparolka Bele kuće nije direktno odgovorila na pitanja o Trampovim nastojanjima da se njegovo lice jednog dana nađe na Maunt Rašmoru.
Tokom drugog mandata, Tramp nastoji da svoje ime poveže sa brojnim državnim projektima i institucijama - od prigodnih američkih pasoša i Centra za scenske umetnosti "Džon F. Kenedi", do međunarodnog aerodroma u Palm Biču, koji bi ovog meseca zvanično trebalo da ponese naziv "Međunarodni aerodrom Donald Dž. Tramp".
Zakonom o porezima koji je Kongres usvojio prošle godine dečji štedni računi dobili su naziv "Trampovi računi", dok se Trampovi portreti danas nalaze na transparentima brojnih saveznih zgrada u Vašingtonu, što predstavlja odstupanje od prakse prethodnih administracija.